Što povijest kaže o Halloweenu?

Riječ Halloween potječe iz 18. stoljeća i na škotskom jeziku označava svetu večer ili noć prije dana svih svetih. Slični oblici riječi se pojavljuju već i dva stoljeća ranije. Prema tom korijenu riječi prijevod nikako ne može imati vezu s nečim što bi nazvali “noć vještica”.

Večer svih svetih pripada kršćanskom trodnevnom obilježavanju sjećanja na mrtve, mučenike, svete i sve vjerne preminule kršćane. Trodnevlje počinje uvečer 31. listopada, nastavlja se Danom mrtvih 1. studenog i Dušnim danom 2. studenog. Obilježavanje tih dana vjerojatno je uveo papa Grgur III. u 8. stoljeću, a definitivno je ozakonjeno u Franačkom Carstvu 835. godine. Danas te dane obilježavaju rimokatolici, anglikanci, metodisti, luterani i druge protestantske crkve. Istočni kršćani takve dane slave nakon Uskrsa.

Postoje dva tumačenja o kršćanskom prihvaćanju običaja proslave dana mrtvih. Prvi je da su kršćani autohtono počeli obilježavati daj dan. Drugo je tumačenje povezano sa širenjem kršćanstva na britanskom otočju. Prema tom tumačenju kršćanski su misionari prilagodili keltski festival Samhain koji se slavio od 31. listopada do 1. studenog. Festivalom su slavili kraj sezone prikupljanja poljoprivrednih proizvoda i početak tamnijeg dijela godine odnosno zime. Sudionici festivala su se maskirali i izgovarali razne napjeve hodajući od vrata do vrata. U zamjenu za napjeve primali su hranu. Vile i duhovi predaka su tih dana mogli lakše doći u svijet živih te su za njih pripremili mjesto za stolom. Sudionici festivala su se maskirali kako bi duhovi mislili da su i oni poput njih.

Premda su se bundeve koristile kao lampioni stoljećima prije čini se da su ih Irci u 19. stoljeću proširili u ovom današnjem obliku povodom Halloweena.

Danas se Halloween zahvaljujući masovnim medijima i globalizaciji obilježava diljem svijeta.